Nekada za vrijeme jeseni 2015., sjedeći iznad Miljacke
Šta je poezija
do isprdak ljubavi
do produkt emocija
do iskra genija
do trenutak spokoja
do ideja
do kreja.
~
Za mene je osoba
moj imam savjetnik
moj svećenik za ispovjest
moj rabin koji sluša
moja srodna duša.
~
Poezija zapali dušu
kao alkohol grlo
olakša kao tableta
smiri kao istinska nesreća
postoji li ironija veća
~
I to je ljepota stvari
dobro lošim opisano biti može
Ali zlo pod krznom dobra
također sakriti se može
Jedno drugo čvrsto drže.
~
Pišem rječi
već zaboravljene
već nevažne
već nikad više pročitane
ali nije to bitno
bitno je ne progutati
nešto što želi izaći.
